Spačvanska šuma
Šume su oduvijek značile ljepotu i bogatstvo. One su najsloženiji eko sustav na Zemlji. Štite zemlju od erozije, povoljno utječu na klimu, režim vode, na prinos u poljoprivredi i razvoj turizma, na zdravlje i duljinu ljudskog života. Spačvanska šuma predstavlja najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Prostire se na oko 40.000 hektara. Ona je, na određeni način, donijela civilizaciju na prostor županjske Posavine. Naime, potkraj 19. Stoljeća za Austro-ugarske države, mnogi su narodi, svih zanimanja dolazili u ovaj kraj radi sječe šuma, dobre zarade i boljega života. U Županji je napravljena tvornica tanina i bačava koja je svojedobno zapošljavala i do 600 radnika. Šuma je kumovala prvom igranju nogometa i tenisa u Hrvatskoj.
Na području Vukovarsko-srijemske županije proglašena su tri značajna krajobraza, i to dva spačvanska: SPAČVA i VIROVI. Područje Virova ima karakteristike močvare, a samo u vrijeme velikih oborina, u proljeće i u jesen, proteku kao riječice do rijeke Spačve. Flora i fauna Virova slična je onoj iz Kopačkog rita.
Spačva – najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Nalazi se u međuriječju Save i Dunava u Vukovarsko-srijemskoj županiji. I u Europi Spačva pripada među najveće cjelovite hrastove šume. Ekološka, a posebice hidrološka uloga Spačve je velika. U Spačvi je hrast lužnjak dobio zbog svoje odlične kakvoće međunarodnu tehnološku karakteristiku pod imenom slavonska hrastovina. Procjenjuje se da je ekološki učinak šuma hrasta lužnjaka nekoliko puta veći od gospodarskog. Računa se da hrast lužnjak troši za vrijeme vegetacijskog razdoblja po jednom hektaru nekoliko tisuća tona vode, koju ispušta u zrak. Hrast raste sto godina, sto godina živi, sto godina umire, (kaže narod), a dugovječnost mu seže i do osamsto godina.
U spačvanskim šumama od kralježnjaka obitavaju gmazovi, ptice, sisavci i vodozemci, a od bezkralježnjaka mekušci i kukci. Ptice čine jedan lijepi i zanimljivi svijet i pravi je užitak gledati ih. Nekadašnje spačvanske šume mnogo su se razlikovale od današnjih šuma na istom području. Bile su prašumskog tipa, potpuno nepristupačne i neuređene. Postoje pisani dokumenti o tome da je već 1752. godine počelo iskorištavanje slavonskih šuma za pranje rublja. Prva upotreba šuma odnosi se na ogrjev pašarenje i žirenje te tehničko i građevno drvo za izradu različitih naprava, alata, stanova i kuća. Tesana i cijepana hrastovina bila je najvrjedniji sortiment koji se prevozio rijekama i putovima. Posebnom tehnikom cijepanja hrastovih trupaca izrađivala se francuska i njemačka dužica. Takvom tehnikom rada prosječni postotak iskoristivosti bio je oko 25 % pa su tako goleme količine hrastovine ostajale u šumi kao otpad.
To je ponukalo strance, posebno Engleze da počnu prerađivati otpatke hrasta lužnjaka za tanin. Tako su Englezi osnovali prvu veliku tvornicu tanina u Županji 1883. godine. S vremenom je proizvodnja hrastove dužice bila nadopunjena izradom tesanih hrastovih pragova za gradnju željezničkih pruga. U uporabi hrasta lužnjaka ima još jedna zaboravljena, a nekoć vrlo važna domaća djelatnost. U Slavoniji, bogatoj žitnici, problem meljave žita rješavao se gradnjom vodenica i suvara. Suvare su mlinovi u kojima konji okreću kamenje sustavom zupčanika. Slavonska je hrastovina bila i ostala najdragocjeniji materijal u gradnji brodova. Najvrjedniji trupci hrasta lužnjaka prerađivali su se do sredine 19. stoljeća u europskim (francuskim, engleskim i dr.) pilanama pošto bi strani poduzetnici kupovali stojeća hrastova stabla, koja su bila određena za licitaciju (dražbu).
Finoća, pravilnost godova, njihova podjednaka širina, elastičnost, lakoća obrade, zlatnožuta boja i trajnost dali su našoj staroj hrastovini međunarodnu tehnološku karakteristiku slavonska. Od drva hrasta lužnjaka iz Hrvatske diljem Europe izrađeni su crkveni krovovi, vrata, prozori. U Budimpešti je izgrađen neogotički parlament, te vrata i prozori u Pilana Muzeju povijesti umjetnosti. Mnoge ustanove u Beču (neogotička građevina Nove vijećnice, palače i dr.) imaju drvenu opremu izrađenu od slavonske hrastovine.
